Pljuvačka pere usta, vari hranu, štiti zube
Nezasluženo potcenjivana u našoj svakodnevici, pljuvačka ili kako se
stručno naziva saliva, izuzetno je značajna tečnost koja obavlja više
različitih funkcija. Izlučuju je tri para velikih žlezda: podjezična,
podvilična (submandibularna) i doušna (parotidna).
Zavisno od godina, psihološkog stanja i doba dana,
tokom 24 sata izluči se između 800 mililitara do litar i po pljuvačke.
Žlezde koje je luče su najaktivnije od 6 ujutru do 6 po podne, a
odmaraju se od ponoći do 6 ujutru. Tokom osam sati sna izluče 10
mililitara tečnosti.
Lučenje salive se ne odvija pod uticajem naše volje već centra koji se
nalazi u produženoj moždini. Na povećano stvaranje može da utiče kora
velikog mozga, gde pristižu informacije o hrani.
Otkriva krvnu grupu i trudnoću
"Prva i i veoma značajna uloga pljuvačke je stalno ispiranje usta i
zuba od mikroba i čestica hrane. Ova tečnost sadrži antibakterijske
materije, a minerali i njene sluzi oblažu zube i štite gleđ od
nepovoljnog dejstva kiselina i proteolitičkih enzima koji u sadejstvu
sa mikrobima izazivaju karijes", kaže za "Politikin Magazin" dr
Svetlana Otašević, stomatolog.
Pljuvačka počinje varenje hrane, istovremeno formira zalogaje i
omogućava njeno gutanje. Njome se eliminišu i štetne supstance iz krvi
kao što su živa, olovo, morfijum i pojedini lekovi, među kojima su
penicilin i salicilati.
Stomatolog može prema količini, gustini i boji pljuvačke da utvrdi
da li je pacijent gladan, uplašen, uzima li određene lekove ili ima
povišen šećer, jer kod svih tih stanja dolazi do smanjenog lučenja
pljuvačke. Takođe se na osnovu pljuvačke može utvrditi higijena usne
duplje, sklonost ka karijesu, način disanja, stabilnost proteze.
Bikarbonati iz salive štite zube od kiselina, ali ni ona sa najviše
bikarbonata ne može da popravi posledice neredovne i nepravilne
higijene zuba i usta. Pljuvačka sadrži i imunoglobuline koji u posebnim
situacijama mogu da budu test za određivanje krvne grupe.
Njenom analizom se nepogrešivo određuje ili isključuje DNK neke osobe. Pomoću nje, takođe, može da se utvrdi trudnoća.
Od čega se sastoji
Pljuvačka se sastoji od 90 odsto vode, zatim natrijuma, kalijuma,
kalcijuma, magnezijuma, hlorida, bikarbonata, fosfata, sluzi,
antibakterijskih supstanci (tiocianat, vodonik-peroksid, imunoglobulin
A).
Sadrži enzim ptijalin (alfa-amilaza) koji u ustima počinje razlaganje skroba i glikogena, koji nastavlja da deluje i u želucu.
Lingvalna lipaza u pljuvački deluje na masti i obavlja 30 odsto ukupne hidrolize masti u organima za varenje.
Sadrži u malim količinama i opiorfin, novootkriveni analgetik.
Poremećaji u lučenju
Poremećaj u lučenju može da bude samostalna bolest ili simptom nekog
drugog oboljenja. Smanjeno lučenje (kserostomija) nastaje kao posledica
protetičkih nadoknada, uzimanja pojedinih lekova, visoke temperature,
disanja na usta, nedostataka vitamina, endokrinih poremećaja,
prekomernog pušenja, stresa, straha, smanjenje hormona kod žena u
menopauzi i u poznijem životnom dobu.
Tu je
Sjegrenov sindrom, autoimuno oboljenje koje karakteriše suvoću usta zbog smanjene sekrecije i otoka doušnih žlezda.
"Usled nedostatka tečnosti koja spira zube, čestice hrane se zadržavaju
i razgrađuju u prostoru između zuba ili proteza i šire neprijatan
miris. Ako se
smanjeno lučenjepljuvačke nastavi, obolevaju zubi i ljušti se površina jezika. Tada
nastaju i smetnje tokom uzimanja obroka jer se ne oseća ukus hrane, a i
gutanje je otežano", objašnjava doktorka Otašević.
Povećano lučenje događa se gotovo svakodnevno. Izazvano je
izgledom i mirisom hrane, mehaničkim, hemijskim, zvučnim nadražajem
(pucketanje i miris pečenja, zveckanje pribora za jelo). Povećanu
proizvodnju izazivaju i neki lekovi za lečenje neuroloških bolesti
poput Parkinsonove, ali može da je prouzrokuje i trovanje živom, kao i
trudnoća. Višak pljuvačke otežava govor i ponekad se sliva niz uglove
usana, gde izaziva crvenilo na koži i stvara uslove za pojavu infekcije.
Žalfija - kraljica stomatologije
Poseban poremećaj u izlučivanju nastaje zbog prisustva
kamenčića u izvodnom kanalu pljuvačne žlezde. Ovaj kamenčić nastaje taloženjem organskih i neorganskih soli, i obično zatvori podviličnu žlezde (u 83 odsto slučajeva).
Bolest počinje blagim bolovima i otokom pljuvačnih žlezda za vreme i
posle jela, učestalim grčevima, prestankom lučenja pljuvačke. Kada
kamen potpuno zatvori izvodni kanal pljuvačka se skuplja u žlezdi, a na
njegovom izlazu nastaje zapaljenje i nakupljanje gnoja. Ovo stanje
prati bol i otok lica, a otvaranje usta i gutanje je otežano.
Mikrobi kao što su streptokoke, stafilokoke i druge bakterije
usne duplje mogu da izazovu zapaljenje pljuvačnih žlezda putem izvodnih
kanala. Samolečenje ne dolazi u obzir, naglašava dr Otašević, jer bi
lekar pre terapije trebalo da utvrdi da li je potrebno uzimati lek,
odnosno da li je infekcija virusna ili bakterijska.
Virusno oboljenje pljuvačnih žlezda, poznatije kao
zauške,
takođe izaziva smetnje u lučenju pljuvačke. Obolevaju mladi u pubertetu
i odrasli. Ova zarazna bolest se prenosi pljuvačkom i traje 7 do 10
dana. Počinje visokom temperaturom, bolom i otokom doušnih žlezda.
Najbolja preventiva od zauški vakcinacija dece MMR kombinovanom
vakcinom u prvoj godini života.
Za preventivu infekcije pljuvačnih žlezda i usne duplje naša
sagovornica preporučuje povremeno ispiranje usta čajem od žalfije, koja
se smatra "kraljicom stomatologije".